Trenining je namijenjen svim osobama starosti od 18-40 godina koje su zainteresovane da podignu znanja o uzgoju voća i povrća slijedeći principe organske proizvodnje.

Sve obuke će od 18. oktobra do 07. novembra biti održane u prostorijama Privredne komore Republike Srpske u Banjaluci. Tokom obuka, biće organizovane posjete poljoprivrednim gazdinstvima.

Svi troškovi obuka, kao i osvježenja, su pokriveni samim projektom. Takođe, organizatori će nastojati da učesnicima koji dolaze iz udaljenih opština refundiraju troškove prevoza.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić poručio je da resorno ministarstvo nizom mjera podržava razvoj organske proizvodnje, koja kontinuirano bilježi veći broj proizvođača i površina na kojima su organski zasadi, te je najavio da će ova oblast do kraja godine biti i zakonski uređena.

„Od 2019. godine, kada smo imali jedva stotinjak hektara površina pod organskom proizvodnjom, danas imamo više od 1.300 hektara. Imamo i više od 50 stočara sertifikovanih u oblasti organske proizvodnje“, rekao je Minić u Banjaluci gdje je otvorio 4. „Organik fest Srpske“.

Način na koji proizvodimo, a potom i konzumiramo prehrambene namirnice može značajno uticati na svijet. Organsko je agroekološki sistem proizvodnje koji nudi mnoge prednosti.

1. Bolje je za planetu

Organska proizvodnja poštuje prirodu i poboljšava zdravlje tla, vode i vazduha, poštujući princip održivosti. Ako bi sve evropske farme usvojile organske principe, emisije iz poljoprivrede mogle bi da opadnu za 40-50% do 2050. godine, uz dovoljno hrane za rastuću populaciju.

Organska poljoprivreda ima najviše standarde dobrobiti životinja, omogućavajući im da se slobodno kreću i hrane uz dovoljno prostora i svežeg vazduha.

Isto tako, organske farme su utočišta za divlji svijet i obezbjeđuju staništa za pčele, ptice i leptire, sa prosječno 30% više biodiverziteta.

Organski proizvođači:

• Ne koriste vještačka đubriva, čime se smanjuje rizik od zagađenja i emisija gasova staklene bašte

Organska poljoprivreda smanjuje rizik od zagađenja životne sredine i pomaže u smanjenju emisije gasova staklene bašte tako što ozbiljno ograničava upotrebu proizvedenih hemijskih đubriva i pesticida, koji potiču iz sagorjevanja fosilnih goriva.

Sintetička azotna đubriva su takođe odgovorna za povećanje azot-oksida u atmosferi, gasa staklene bašte koji je 300 puta jači od ugljen-dioksida.

• Grade plodna tla prirodnim putem, koristeći kompost i stajsko đubrivo

Zemljište je jedno od naših najvažnijih oruđa u borbi protiv klimatskih promjena. U zemljištu svijeta je uskladišteno 2.500 milijardi tona ugljenika! To je više nego u biljkama, drveću i atmosferi zajedno.

Organska poljoprivreda stvara zdrava, živa zemljišta tako što ih hrani kompostom, usjevima koji fiksiraju azot i plodoredom. Dugoročne studije su pokazale da kada se porede organski i konvencionalni sistemi poljoprivrede, zemljište na organskim farmama skladišti više ugljenika i ima veći nivo mikroorganizama u zemljištu.

Organski farmeri moraju prirodno stvarati plodno zemljište. Oni koriste kompost i stajnjak (često se dobijaju sa sopstvene farme ili lokalnih stada) i rotiraju svoje usjeve kako bi zemljište održali zdravim.

• Proizvode ekološki prihvatljivije meso

Meso i klimatske promjene su redovno zajedno u naslovima, ali jedenje manjih količina i boljeg mesa sa ekoloških farmi, koje su pogodne za prirodu, može ponuditi održivu alternativu, koja je bolja za planetu.

Životinje na ispaši imaju važnu ulogu u pristupu „zatvorene petlje“ organske poljoprivrede; korišctenje onoga što je na raspolaganju i ograničavanje upotrebe uvezenih resursa:

• Smanjuju potrebu za hemijskim đubrivima: dok pasu, životinje đubre zemlju širenjem stajnjaka. Ovo hrani biljke i organizme u tlu hranljivim materijama, poboljšavajući zdravlje zemljišta i uklanjajući potrebu za energetski intenzivnim đubrivima.
• Dobro vođena stoka na ispaši takođe može da uhvati ugljenik, poboljšavajući plodnost zemljišta i povećavajući sposobnost travnjaka da apsorbuje ugljen-dioksid iz atmosfere.
• Smanjuje se uvoz stočne hrana: za razliku od neorganskih sistema, organskim farmerima nije dozvoljeno da hrane stoku uvezenom GM hranom.
• Organske krave jedu uglavnom travu (organski standard zahtijeva minimalno 60% stočne hrane, kao što su trava, mahunarke i silaža, u svojoj ishrani), a hrana za životinja se mora prvenstveno nabavljati sa iste farme ili drugih regionalnih organskih farmi.
  

2. Ima veću dobrobit za životinje na farmi

Osiguravanje da sve životinje koje se uzgajaju za meso i životinjske proizvode imaju dobar život je u srcu standarda organske poljoprivrede.

Organska poljoprivreda ima najviše standarde dobrobiti životinja od bilo kog međunarodnog sistema poljoprivrede; ovo znači životinje koje su zaista slobodne, podstaknute da se hrane, pasu i lutaju, sa puno prostora, svježeg vazduha i uslova koji im omogućavaju da izraze svoje prirodno ponašanje.

Manja jata i krda, a veći pristup otvorenom prostoru znači da organske životinje ne moraju biti rutinski tretirane antibioticima, a sakaćenje, poput vrška kljuna, da bi bile spriječene agresivne nuspojave stresa takođe nisu potrebne ili dozvoljene. 

3. Bolje je za prirodu i divlje životinje

Veliki broj vrsta divljih životinja je opao od 1970. godine, a 1 od 10 vrste je trenutno suočena sa izumiranjem. Intenzivne poljoprivredne prakse, posebno upotreba pesticida, identifikovane su kao glavni pokretač ovog negativnog trenda, ali organska poljoprivreda nudi alternativu.

Organske farme su utočište za divlje životinje i pružaju domove za pčele, ptice i leptire. One, u prosjeku, imaju 30% više biodiverziteta. 

Organski farmeri koriste manje pesticida

I to samo pod veoma ograničenim okolnostima. Organski farmeri se oslanjaju na cijeli ekosistem da drže štetočine pod kontrolom, gdje se životinje poput buba i ptica hrane štetočinama kao što su lisne uši i puževi.

Ako bi pesticidi bili zamijenjeni održivijim poljoprivrednim praksama poput organskog, to bi moglo usporiti ili preokrenuti pad broja insekata!

Korišctenje zemljišta na organskim farmama je prihvatljivije za prirodu

Da li ste znali – za svakih 10% povećanja staništa pogodnih za pčele, poput onih na organskim farmama, broj i raznovrsnost pčela se povećavaju za više od trećine?!

Pošto se organski farmeri oslanjaju na zdrave ekosisteme, da bi kontrolisali štetočine i zaštitili svoje zemljište, organske farme su ekološki raznovrsnije.

Organska poljoprivreda podržava čistiju vodu za divlje životinje

Azotna đubriva koja se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi mogu stvoriti „mrtve zone okeana“. Ovo može biti fatalno za ribe i druge vodene životinje. Organski standardi zabranjuju upotrebu ovih proizvedenih đubriva, smanjujući rizik od zagađenja rijeka, mora i drugih vodenih tokova.

4. Bolje je i za ljude

Možda se pitate da li je organska hrana bezbjednija od konvencionalnih proizvoda.

Organska poljoprivreda spaja tačke između našeg zdravlja i zdravlja naše planete, naših životinja i naših divljih životinja. Organska sertifikacija obezbjeđuje:

• Hranu sa manje pesticida.
• Manje aditiva i konzervansa.
• Nema GM sastojaka.
• Hranu proizvedenu uz manje antibiotika.

 Hrana koja sadrži manje pesticida

Najbolji način da smanjite izloženost pesticidima u hrani je da kupite organsku hranu. Sertifikovana organska hrana, uključujući voće i povrće, prerađenu hranu i meso i mliječne proizvode će, generalno, sadržati manje pesticida. 

Kao što je gore pomenuto, pesticidi su navedeni kao ključni pokretači opadanja insekata i oprašivača. Tri četvrtine naših usjeva zavise od oprašivača, a bez njih ne bismo imali neke od naših omiljenih i najhranljivijih namirnica, kao što su krompir, jagode, paradajz, kafa ili čokolada!

Bez aditiva i konzervansa

Upotreba aditiva i pomoćnih sredstava za preradu je jako ograničena u organskim proizvodima. Organski standardi zabranjuju hidrogenizovane masti, kontroverzne vještačke boje za hranu, zaslađivače i konzervanse, kao što su tartrazin i aspartam.

Bez GM sastojaka

Organski sistemi ishrane su suprotni GM, iz ekoloških, zdravstvenih i društvenih razloga, a svi GM sastojci su zabranjeni prema organskim standardima.

Njihova ograničena sposobnost, plus visoka cijena proizvodnje komercijalnih GM usjeva ili životinja, znači da je tehnologija često usmjerena na profitabilne, ali kratkoročne popravke koji ne rješavaju osnovne uzroke.

Hrana proizvedena korišczenjem manje antibiotika

Prekomjerna upotreba antibiotika u humanoj i životinjskoj medicini podriva njihovu sposobnost da liječe po život opasne infekcije. Što rjeđe koristimo antibiotike, to će oni ostati efikasniji.

Proizvodnja hrane koja je nutritivno različita

Naporan rad organskih farmera koji ulažu u brigu o svojim usjevima i životinjama isplati se kvalitetom hrane koju proizvode. Istraživanja su otkrila značajne razlike u ishrani između organske i neorganske poljoprivrede:

• Studija objavljena u „British Journal of Nutrition“ pokazala je da organsko mlijeko i meso sadrže oko 50% više korisnih Omega 3 masnih kiselina od neorganskih. Ove razlike u ishrani se odnose i na organske mliječne proizvode kao što su maslac, kajmak, sir i jogurt.
• Razlika u Omega 3 je zato što organske životinje jedu prirodniju ishranu zasnovanu na travi, koja sadrži visoke nivoe djeteline, koja se koristi za fiksiranje azota na organskim farmama, zamjenjujući hemijsko đubrivo.
• Organsko meso ima nešto niže koncentracije dvije zasićene masti, a organsko mlijeko i mliječni proizvodi sadrže nešto veće koncentracije gvožđa, vitamina E i nekih karotenoida.
• Štaviše, organski proizvedeni usjevi (žitarice, voće i povrće) sadrže do 68% više antioksidanata od neorganskih, dok organsko voće i povrće ne sadrže koncentracije pesticida i toksičnog teškog metala kadmijuma ili ih imaju u malim količinama, za razliku od konvencionalno uzgojenog.

Organska poljoprivreda funkcioniše u skladu s prirodom, fokusirajući se na održivost i zdravlje i živih bića. Sertifikovani organski proizvođači se pridržavaju strogih standarda kako bi osigurali da njihove prakse koriste životnoj sredini.

Organski proizvodi potiču iz sistema poljoprivrede koji se fokusira na kvalitetnu proizvodnju hrane, koristeći metode koje su korisne za cijeli naš prehrambeni sistem — od ljudi do planete, zdravlja biljaka do dobrobiti životinja. U svjetlu klimatskih promjena, bolesti povezanih s ishranom i opadanjem biodiverziteta, potreba za izmjenom naših prehrambenih navika nikada nije bila veća. Prelaz na agroekološke sisteme poljoprivrede, kao što je organska, može napraviti značajnu razliku.

Termin „organski“ je zakonski zaštićen, dok „prirodno“ nije regulisano na taj način. Da bi se proizvod mogao označiti kao organski, najmanje 95% sastojaka mora biti organski proizvedeno.

Organski sistemi imaju veliki potencijal za ublažavanje najgorih posljedica klimatskih promjena i zaustavljanje gubitka biodiverziteta. Ipak, postoji mnogo zabluda o tome šta organska poljoprivreda zapravo znači.

Važno je odmah razjasniti – nije svaki proizvod organski, bez obzira na način njegove proizvodnje.

Da bi neki proizvod bio organski, neophodno je da posjeduje sertifikat koji dokazuje da je proizveden, pakovan, skladišten i označen kao takav u skladu sa propisima o organskoj proizvodnji.

Status „organskog proizvoda“, stoga, potvrđuje sertifikat koji je izdala ovlaštena kontrolna organizacija, odnosno međunarodno priznata i akreditovana sertifikaciona kuća. Dvije takve je na teritoriji Republike Srpske, za kontrolu i sertifikaciju organske proizvodnje, ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS:

Poljoprivreda je okosnica proizvodnje kvalitetne i po zdravlje bezbjedne hrane, odnosno namirnica. Ta proizvodnja je vremenom dosegla potrebu za ozdravljenjem ekosistema, s obzirom na to da su sintetozovana sredstva već izvjesno vrijeme sveprisutna u procesu znanom i „od njive do trpeze“.

Prijeko potreban lijek za bezbjedniju i zdraviju ne samo poljoprivredu, već i generalno životnu filozofiju, je organska proizvodnja. „Farma kao organizam“ nije samo koncept iz kojeg pojam organska proizvodnja potiče, nego pojednostavljena smjernica ka ispravnom tretiranju prirodnog bogatstva kojim smo okruženi. Ujedno, ona označava i preventivnu zdravstvenu zaštitu i blagostanje stanovništva, pošto je u organskoj proizvodnji zabranjena upotreba genetički modifikovanih organizama (GMO).

Kao jedna od strateških oblasti razvoja poljoprivrede, ekologije i zdravstva, organska proizvodnja je održiv sistem, baziran na primjeni prirodnih supstanci i postupaka. Ona tako, poštovanjem ekoloških principa, racionalnim korištenjem prirodnih resursa te upotrebom obnovljivih izvora energije i zaštitom životne sredine, postaje sinonim za kvalitet; proizvodnje i života.

Široka primjena sode bikarbone obuhvata čišćenje, neutralizaciju mirisa, njegu kože i kose, kao i liječenje određenih zdravstvenih problema. Pored ovih blagodati, ona se u baštovanstvu često koristi kao alternativa pesticidima. Može se koristiti za suzbijanje gljivica, bakterija i štetnih insekata na biljkama. Na primjer, prskanje biljaka rastvorom sode bikarbone može pomoći u sprečavanju pojave pepelnice, kao i u suzbijanju različitih štetnih insekata poput lisnih vaši.

Ako imate vinovu lozu, ne zaboravite da je prskate rastvorom sode bikarbone: